Od početka ove godine, epidemija koja se pretvorila u pandemiju nezapamćenih razmera je zahvatila ceo svet, unoseći promene u sve nivoe društvene interakcije, zdravstveni sistem ali i tržište. I dok neki biznisi još uvek razmatraju mere štednje i način preživljavanja nove ekonomske krize, koja još ne znamo koliko će loša biti, nekima je već tlo odnešeno pod nogama.

Kada pomislimo na coworking prostore, mnogi pomisle samo na rad iz zajedničkih kancelarija, najam prostora i pružanje kancelarijske infrastrukture. U suštini, kada se sve „ogoli“, to jeste osnova na kojem se zasniva coworking pricnip i zajednice. Već sa ovom konstatacijom, možete samo pretpostaviti da su coworking zajednice samo par koraka iza turizma, ugostiteljstva i transportnih kompanija u šemi onih koje pogađa ova situacija na razoran način.

Ironija je to, što smo u merama prevencije, samo-izolacije i društvene odgovornosti sada primorani da se prilagodimo nečemu što je totalna suprotnost onome što smo do sada pokušavali da uradimo. Da pozovemo ljude da ne budu sami, da se povezuju, rade zajedno, uče jedni od drugih i da šire svoje poslovne i lične krugove. Da organizujemo prostor, događaje koji spajaju ljude i čine ih kreativnijim, produktivnijim i sretnijim.

Sada se coworking zajednice suočavaju sa teškom situacijom. Situacijom iz koje će možda izaći potpuno promenjene.

Efekti koje do sada vidimo po coworking zajednicama širom sveta:

  • Uvode se mere predostrožnosi i prevencije, postavljanjem informacija o bezbednom ponašanju, merama prevencije i nabavkom svih potrebnih dezinfikacionih sredstava.
  • Intenzivno se komunicira sa članovima zajednice u cilju sprovođenja mera predostrožnosti i edukacije o virusu.
  • Neki coworking prostori su počeli apelovati na korisnike da budu odgovorni i ostanu kući, ali su za one kojima je to potrebno obezbedili pristup
  • Dosta coworking prostora je primetilo da je velikom broju članova (prvenstveno freelance radnicima) opalo poslovanje za preko 60%.
  • Neki coworking prostori su zatvorili kompletno – šta zbog izolacije i prevencije, šta zbog premalog prihoda i nemogućnosti da se pokriju troškovi zakupa prostora i plata zaposlenih.

Ipak, ne pišem sve ovo jer mislim da može ikako drugačije – naša je obaveza da budemo odgovorni prema sebi, ali prvenstveno prema drugima i da uvedemo sve potrebne mere zaštite, prevencije i predostrožnosti. Coworking prostori širom sveta se, sa druge strane, suočavaju sa velikim operativnim troškovima zakupa prostora u kojem rade, plata menadžera i koordinatora kao i drugih režijskih troškova koji se svi pokrivaju sa naknadama izdavanja prostora, organizacije događaja i drugih usluga koje u osnovi imaju uslugu samog prostora.

U većini zemalja vlada preporuka društvenog distanciranja, pozivaju se pojedinci, radnici i kompanije da se prilagode radu od kuće i da što manje dolaze u situacije gde se ljudi okupljaju na jednom mestu.

No, za neke ova situacije ne mora da znači kraj. Čak i ako dođe do zatvaranja coworking prostora. Zapravo treba da se zapitamo, da li naši coworking članovi dolaze u prostor SAMO da bi iznajmili stol i stolicu, infrastrukturu kancelarije? Ili dolaze jer dobijaju još nešto? Društvenu interakciju, savete, mentorstvo, šansu za upoznavanje novih ljudi, mogućnosti učenja novih stvari, deljenja iskustava, čak i mogućeg partnerstva na novim poslovnim projektima. Neki su tamo radi osnovnih kancelarijskih usluga, prosleđivanja pošte, primanja telefonskih poziva, organizovanja sastanaka sa klijentima.

Stoga, kao operatori coworking prostora, treba da se pitamo da li, u periodu društvenog distanciranja, i dalje možemo ponuditi neke od ovih usluga svojim članovima i nastaviti graditi osećaj zajednice? Pričali smo već o tome u jednoj epizodi podcasta Coworking Values, projekta Evropske Coworking Asocijacije, a imamo i odličan primer kako da coworking prostori prebrode COVID-19 pandemiju u razgovoru sa Aleksom Hilmanom, dugogodišnjim coworking operatorom u Americi.

Evo nekih od rešenja za coworking prostore tokom pandemije:

  • Nastavite komunikaciju sa članovima – većina coworking prostora ima neki vid online komunikacije već ustaljen sa članovima. Slack, Teams, Google chat grupe, Facebook grupe… i druge alate. Sada je vreme da se aktivno bavite podsticanjem svih članova na komunikaciju shodno njihovim potrebama (kanali za druzenje, zabavu, savete, mentorstva, poslovne ponude, informacije i vesti…)
  • Organizujte online događaje – uz alate kao Zoom, WebinarJam, Google Hangouts, GoToMeeting, EyesOn i mnoge druge možete organizovati online događaje, webinare i predavanja koja mogu biti od značaja isto kao što ste do sada organizovali meetup-e.
  • Organizujte „virtuelne kafe“ – bitan aspekt coworking prostora jeste društvena interakcija tokom pauze u poslu. Pauze za kafu, na kojima se svi ispričamo i onda se vratimo svojim mestima i nastavimo da radimo. Sada možete organizovati to putem Zoom-a, Skype-a, Hangouts-a ili drugih alata za video poziv, gde možete okupiti coworking članove koji to žele da se ispričaju i razbiju monotoniju sedenja kod kuće.
  • Pokrenite newsletter, blog ili drugi online sadržaj – ako do sada još niste, aktivirajte se više u kreiranju online sadržaja na vašem sajtu. Delite savete, interesantne linkove, vesti, podcaste, video materijal i doprinesite zajednici tako što će znati da mogu računati na vas u ovom periodu.
  • Omogućite virutelne sale za sastanke ili alate za webinar svojim članovima – postoje alati koje možda nema svaki član, niti ima potrebe da ih kupi zato što će mu trebati jednom ili nekoliko puta. Ali ukoliko vidite da zajednica ima potrebe, vi to možete uraditi uslužno. Omogućiti plaćene verzije alata za konferencijski poziv, snimanje razgovora, webinare, svojim članovima – i isto kao kada izdajete salu za sastanke napravite raspored ko i kako može da koristi.
  • Nastavite usluge virtuelne kancelarije – ukoliko je to moguće, nastavite usluge koje omogućavaju firmama da imaju adresu na adresi coworking prostora, da im preusmerite poštu ili telefonski poziv.
  • Budite u kontaktu sa drugim coworking zajednicama – podelite iskustva sa drugim coworking zajednicama i vidite kako možete podržati jedni druge kroz savete i ideje oko toga kako rešiti neki problem – više glava je pametnije od jedne. Imamo dobar primer kako to radi za svoje članove Coworking Asocijacija Londona.

Sve ovo može pokazati vašim članovima da coworking prostor daje vrednost i kada fizički možda prostor nije dostupan ili ne radi. Naravno, sve ovo je samo prelazna faza, način na koji se možete izboriti sa situacijom ukoliko bude trajala još neko vreme. Ukoliko bude trajala u nedogled, možda ćemo svi imati neku novu „normalu“ i totalnu promenu u načinu poslovanja.

U razgovoru sa coworking prostorima u Aziji, gde se pandemija „smiruje“, vidimo da postoji potražnja za „onim čega je bilo malo ili onim što je bilo zabranjeno“, pa možemo da zaključimo da ukoliko situacija bude kraćeg veka, sve se može lako povratiti, dok sa druge strane, ukoliko pandemija bude trajala dug period, možemo doći u situaciju da društveno distanciranje bude ukorenjeno u populaciji mnogo duže nego što će trajati sama vanredna situacija.